Dijagnostika
Dijagnostički procesi su metode kojima se identifikuje najverovatniji uzrok simptoma neke bolesti. Simptomi koji se javljaju u ranoj fazi bolesti često su nejasniji i nediferencirani od onih koji se javljaju kako bolest napreduje, što ranu dijagnostiku čini posebnim izazovom za lekara.
Donošenje tačnog zaključka i postavljanje tačne dijagnoze zavisi od trajanja simptoma i redosleda kojim su se javljali, od istorije bolesti i faktora rizika za razvoj određenih bolesti, kao od i nedavne izloženosti bolesti.
Lekar se prilikom postavljanja dijagnoze oslanja na razne druge podatke kao što su fizički znaci, neverbalni signali, opisi simptoma i stanja, rezultate laboratorijskih, radioloških i drugih imidž testova. Iz velikog broja dobijenih činjenica može se utvrditi lista mogućih dijagnoza, koje se nazivaju diferencijalna dijagnoza. Lekar organizuje listu sa najverovatnijom dijagnozom (prvom koja je postavljena). Identifikuju se dodatne informacije i biraju odgovarajući testovi koji će suziti listu ili potvrditi neku od mogućih bolesti.
U te svrhe u Prvoj poliklinici radimo sve laboratorijske testove, kompletnu neinvazivnu ultrazvučnu i dopler dijagnostiku, EKG, ergometriju, 24-časovni holter EKG-a i pritiska… Primenjujemo i minimalno invazivne dijagnostičke procedute kao što su gastroskopija, kolonoskopija, histeroskopija, anoskopija, analna manometrija, fistulografija
Naše usluge:
Pre odlaska na ultrazvuk dojki pacijentkinja ne bi trebalo da nanosi talk i dezodorans (naročito one sa solima aluminijuma) jer se talasi ultrazvuka mogu odbijati od ovih supstanci dajući slike nepostojećih promena.
Preporučuje se da pacijentkinja ne nosi haljinu ili kombinezon, već da na gornjem delu tela nosi bluzu ili majicu koja se lako skida.
Za pregled nije potrebna posebna priprema, osim u slučaju da lekar zatraži neku dijagnostičku proceduru pre toga. Samo je važno nositi odeću bez kragne i skinuti sav nakit kako bi lekar imao neometan pristup sondom.
U zavisnosti od organa koji se ispituje, pacijenti pre ultrazvuka abdomena bi trebalo da poštuju sledeće savete:
Pankreas, žuč, jetra, slezina: ne treba ništa jesti najmanje 8 sati pre pregleda, a poslednji obrok treba da bude lagan i manji.
Ispitivanje bubrega i bešike: treba popiti oko 1,5 litra vode sat pre pregleda i ne treba mokriti.
Ispitivanje aorte: ne treba ništa jesti najmanje 8 sati pre pregleda.
Ultrazvuk prostate, koji se radi abdominalno, zahteva punu bešiku. To znači da pacijent treba da popije litar do litar i po vode, oko sat i po vremena pre pregleda, a da u međuvremenu ne mokri.
Pacijent bi trebalo da ima prazna creva pre endoanalnog ultrazvučnog pregleda, pa se zato preporučuje uzimanje laksativa prema uputstvu koje daje lekar.
Test opterećenja zahteva pripremu. Prvenstveno je neophodno da se sa svojim kardiologom konsultujete o tome koje lekove smete, a koje nikako ne smete da uzmete pre testa.
Priprema podrazumeva sledeće:
- Veče pre testa i na dan testa, pacijenti koji su na terapiji betablokatorima trebalo bi da ih izostave, jer su to lekovi koji usporavaju srčani ritam. Među njih spadaju: Presolol, Concor, Dilatrend, Tensec, Dilacor itd.
- Na dan testa treba izostaviti iz terapije i koronarne diletatore (Monizol, Dicoran i sl.) i antiaritmike (Propafen, Amidoran).
- Obavezno treba da uzmete redovnu terapiju protiv povišenog krvnog pritiska.
- Poželjno je da je pacijent prethodno uradio ultrazvučni pregled srca i da je na dan testa uradio laboratorijsku analizu merenja kalijuma u serumu.
- Preporučuje se da pacijent pojede lagan obrok 2-3 sata pre testa kako ne bi došlo do prevelikog pada nivoa šećera u krvi (hipoglikemije).
- Na dan izvođenja testa zabranjeno je konzuiranje kafe, crnog i zelenog čaja, koka-kole i ostalih napitaka koji sadrže kofein.
- Pacijent ne sme da puši pre testa.
- Dijabetičari treba da pojedu lagan obrok i uzmu svoju redovnu terapiju (tablete). Međutim, ukoliko su na insulinu, trebalo bi da smanje njegovu dozu za 2-4 jedinice.
- Astmatičari koji koriste pumpice sa kortizonskim preparatima, treba da je ponesu sa sobom.
- Žene ne bi trebalo da rade test za vreme menstruacije.
- Potrebno je da tokom testa nosite udobnu sportsku odeću i obuću (patike).
Potrebno je da se tri dana pre testa opterećenja glukozom normalno hranite, odnosno ne držite nikakvu dijetu i unosite najmanje 150 g ugljenih hidrata dnevno.
Preporuka je da se ovaj test radi ujutro između 8 i 12 h. Osam sati pre ovog testa osoba ne sme ništa da jede, pije, niti da puši. Jedino je dozvoljeno da se pije obična voda. Takođe, osoba ne smete da se izlaže fizičkom naporu.
One osobe koje imaju infekciju ili su nedavno imale neku traumu, ne treba da se podvrgavaju ovom testu.
Žene u reproduktivnom periodu se preporučuje da test rade 3 dana pre ili 3 dana posle menstruacije.
Osobe na terapiji koritkosteroidima ili diureticima (lekovima za izbacivanje vode), kao i oni koji već uzimaju lekove protiv dijabetesa (Glukofaž, Glukformin, Metformin, Tefor), trebalo bi da prekinu da ih uzimaju pre testa prema savetu lekara.
Gastroenterolog daje uputstva pacijentu za pripremu. Važno je da pacijent:
- upozna lekara sa terapijom koju prima, jer doze nekih lekova treba da se koriguju zbog procedure;
- redovnu terapiju treba da uzme sa malo vode najkasnije 2 sata pre procedure;
- razgovara o svojoj istoriji bolesti;
- ne jede i ne uzima tečnost 8 sati pre procedure (uglavnom je to noć pre pregleda);
- da ne puši cigarete.
Anoskopija obično ne zahteva veliku pripremu. Gastroenterolog će dati tačna uputstva o tome kako pacijent treba da se pripremi za anoskopiju. Pacijent treba da kaže lekaru da li pati od nekih alergija, kao i koju terapiju koristi, jer određeni lekovi mogu da utiču na samu proceduru. Ovo se posebno odnosi na lekove koji usporavaju zgrušavanje krvi ili sprečavaju moždani ili srčani udar.
24 sata pre vaše posete, treba da:
- izbegavate da stavljate bilo šta, uključujući lekove ili preparate u anus;
- izbegavate ispiranje i klistir.
Najmanje nedelju dana pre procedure, lekar mora da zna koje lekove koristi pacijent. Možda će biti potrebno prekinuti terapiju nekoliko dana pre procedure, posebno ako su u pitanju lekovi koji razređuju krv.
Česta preporuka lekara je je da pacijent očisti creva pre pregleda uz pomoć klistira ili laksativa. Lekar daje pacijentu uputstva kada i kako to treba da uradi.
Dva dana pred rektoskopiju treba uzimati tečnu, laganu hranu. Na dan pregleda ne treba ništa jesti.
Pacijent treba da kaže lekaru da li pati od nekih alergija, kao i koju terapiju koristi, jer određeni lekovi mogu da utiču na samu proceduru. Ovo se posebno odnosi na lekove koji usporavaju zgrušavanje krvi.
24 sata pre dolaska trebalo bi:
- izbegavati stavljanje lekova ili preparata u anus;
- izbegavati ispiranje i klistir.
Pre analne manometrije neophodno je da creva budu prazna, odnosno da u njima nema stolice.
- Ništa ne smete da jedete i pijete posle ponoći, noć uoči pregleda.
- Pre dolaska na analnu manometriju neophodno je da ispraznite creva, pa ćete zato morati da 2-3 sata pre procedure popijete laksativ.
- Svoju redovnu terapiju za hronične bolesti od kojih se lečite možete popiti sa malo vode.
Naša poliklinika nudi specijalističke usluge u različitim oblastima. Rezervišite svoj pregled već danas i saznajte kako možemo da vam pomognemo!