Sportsko medicinski pregled
Sportsko-medicinski pregled spada u obavezne preventivne preglede svih sportista - od onih koji tek započinju bavljenje sportom do vrhunskih takmičara, kao i rekreativaca. U Srbiji postoji jasno definisan Zakon o sportu, prema kome se sportsko-medicinski pregledi obavljaju na svakih šest meseci. U skladu s tim, osnovni sportsko-medicinski pregled obavlja se kod dece do 12. godine života, dok je od 12. godine obavezan i test fizičkog opterećenja, kao i kompletna krvna slika. Takođe, sportisti mlađi od 12 godina koji treniraju više od 10 sati nedeljno u obavezi su da urade test fizičkog opterećenja srca - TFO (ergometriju).
Zašto je sportsko-medicinski pregled važan?
Smanjuje rizik od iznenadne srčane smrti kod sportista - Sportsko-medicinski pregled omogućava rano prepoznavanje potencijalnih kardioloških rizika koji se ne moraju ispoljavati u svakodnevnom životu, ali mogu postati opasni tokom intenzivne fizičke aktivnosti. Pravovremena dijagnostika smanjuje verovatnoću ozbiljnih i po život opasnih događaja na terenu.
Otkriva skrivene kardiološke poremećaje - Određene srčane bolesti mogu dugo ostati bez simptoma i otkriti se tek tokom sistematskog pregleda ili testa opterećenja. Analiza anamneze, EKG-a i, po potrebi, dodatne dijagnostike omogućava da se takva stanja prepoznaju na vreme i adekvatno prate.
Pomaže u prevenciji povreda - Pregled mišićno-skeletnog sistema omogućava uočavanje slabosti, disbalansa ili nepravilnosti u posturi koje mogu dovesti do povreda. Pravovremena preporuka za korektivne vežbe ili poštedu od određenih aktivnosti smanjuje rizik od ozbiljnijih oštećenja.
Omogućava bezbedan povratak treningu - Nakon bolesti, povrede ili duže pauze, organizam zahteva procenu spremnosti za povratak fizičkoj aktivnosti. Sportsko-medicinski pregled pomaže da se proceni da li je sportista spreman da nastavi sa treningom bez povećanog rizika po zdravlje.
Zadovoljava zakonske i klupske obaveze - Za registrovane sportiste pregled je često obavezan u skladu sa pravilnicima sportskih saveza i klubova. Pored administrativnog značaja, ova obaveza ima za cilj zaštitu zdravlja sportiste i bezbedno bavljenje sportom.
Kako izgleda osnovni sportski pregled?
1. Detaljna anamneza (medicinski upitnik)
Osnovni sportski pregled se prvo sastoji od popunjavanja formulara upitnika kako bismo imali uvid u zdravstveno stanje sportiste. Upitnik se sastoji iz lične i porodične anamneze.
U ličnoj anamnezi postavljaju se opšta pitanja vezana za trenutno zdravstveno stanje, da li je sportista imao neku vrstu povrede, operacije, alergije, da li koristi neke lekove ili suplemente. Zatim slede pitanja vezana za kardiovaskularni sistem, odnosno da li tokom fizičke aktivnosti ima tegobe u vidu stezanja u grudima, preskakanja srca, vrtoglavice, malaksalosti, kao i da li je nekada imao šum na srcu.
Veoma je važno pitanje iz porodične anamneze da li je neko u porodici preminuo od kardiovaskularnih oboljenja u ranijem životnom dobu, pre 50. godine života.
U slučaju pozitivne porodične anamneze, sportista treba da uradi preventivni ultrazvuk srca kako bismo otklonili sumnju na urođene strukturne bolesti srca, kao što su, na primer, hipertrofična kardiomiopatija ili aritmogena displazija desne komore. Dalji deo upitnika sastoji se od pitanja vezanih za ostale organske sisteme.
2. Fizikalni (klinički pregled) i EKG pregled
Posle popunjavanja upitnika prelazi se na fizikalni pregled, koji predstavlja detaljan pregled glave i vrata, pregled grudnog koša i pluća, kao i pregled srca i arterija, gde se najveća pažnja usmerava na kardiovaskularni sistem (da li postoji šum na srcu, preskakanje srca i slično).
Radi se EKG i detaljna analiza EKG-a u miru, palpacija arterija, pregled abdomena, pregled urogenitalnog trakta, kao i pregled mišićno-skeletnog sistema, što je za sportsku medicinu izuzetno bitno. Obavlja se pregled kolena i skočnog zgloba. Takođe, posebno kod dece radi se test preklona, kako bi se uvidelo da li postoji skolioza i kakva je postura deteta.
3. Antropometrija
Nakon toga sledi antropometrija, odnosno merenje visine i težine i određivanje BMI (Body Mass Index). Kod dece do 20. godine BMI se izražava u percentilima zbog vremenske neusklađenosti rasta u visinu i samog telesnog razvoja.
4. TFO test – test fizičkog opterećenja
Za sportiste starije od 12 godina radi se TFO test fizičkog opterećenja na tredmilu (trčanje na traci ili ergobiciklu), jednom godišnje, kako bi se videlo kako se srce ponaša u opterećenju. Ponekad EKG zapis u miru može biti potpuno uredan, a da se tokom testa, pri dostizanju viših srčanih frekvencija, ispolje poremećaji ritma. U većini slučajeva oni su benigni, ali to ukazuje da sportista treba da napravi poštedu od sporta i upućuje se na dalji pregled kod kardiologa, kako bi se sprečilo da eventualni benigni poremećaj ritma pređe u maligni i dovede do srčanog zastoja.
Ono što je važno naglasiti jeste da se ovaj pregled isključivo obavlja u zdravstvenim ustanovama, a ne u učionicama, svlačionicama ili sportskim salama. Pregled ne traje dva minuta i nije formalnost,
Što se tiće rekreativaca I oni bi trebalo barem jednom godišnje da odrade sportsko medicinski
pregled, čiji energetski zahtev veći od 6 MET-a,(što je približno nivou brze šetnje)!, posebno ako
učestvuju i u sportskim takmičenjima.
Još jednom da istaknemo da je ovaj pregled prvi korak ka bezbednom bavljenju sportom. Nije
obaveza, već prvi preduslov za bezbedno bavljenje sportom.
Kome je potreban sportsko-medicinski pregled?

Deca i adolescenti
Pre uključivanja u sportski klub važno je proveriti da li je dete zdravstveno spremno za određeni sport, posebno u periodu intenzivnog rasta i razvoja jer organizam prolazi kroz brojne promene. Pregled se najčešće radi jednom godišnje, a po zahtevu saveza i češće.
Rekreativci
Svima koji započinju intenzivniji trening (npr trening u teretani, trčanje, crossfit), posebno ako ranije nisu bili fizički aktivni ili imaju preko 30 godina. Pregled je naročito značajan ukoliko postoje simptomi kao što su preskakanje srca, bol u grudima, vrtoglavica, neobjašnjiv umor ili naglo zamaranje tokom napora.
Profesionalni sportisti
Kod takmičara je deo redovne kontrole zdravlja i obavlja se jednom ili dva puta godišnje. Neophodan je i nakon povrede, bolesti ili duže pauze pre povratka punom opterećenju kako bi se procenila spremnost organizma za povratak punom trenažnom i takmičarskom opterećenju.
Osobe sa hroničnim stanjima
Sportsko-medicinski pregled je posebno važan za osobe koje imaju hronična oboljenja, kao što su astma, povišen krvni pritisak, srčane tegobe ili endokrini poremećaji. U ovim slučajevima cilj pregleda nije zabrana fizičke aktivnosti, već procena bezbednog nivoa opterećenja i prilagođavanje treninga zdravstvenom stanju. Pravilno vođena fizička aktivnost može imati pozitivan efekat na kontrolu hroničnih stanja, ali je neophodno da se sprovodi uz medicinski nadzor i jasne preporuke lekara.
Kako se pripremiti za pregled?
Da bi pregled bio pouzdan i kompletan, važno je da sportista pre dolaska obrati pažnju na sledeće:
Ne konzumirati kafu, energetska pića i stimulanse najmanje 3–4 sata pre pregleda
Izbegavati intenzivan trening neposredno pre dolaska
Poneti prethodnu medicinsku dokumentaciju (EKG, ultrazvuk srca, laboratorijske nalaze, izveštaje specijalista)
Poneti sportsku opremu (patike i laganu garderobu) ukoliko se radi test opterećenja
Doći odmoran i bez akutne infekcije ili temperature
Obavestiti lekara o svim terapijama i suplementima koji se koriste
Ukoliko postoji bilo kakva dilema ili prethodna dijagnoza, preporučuje se da se pre pregleda konsultujete sa lekarom.
Ko obavlja pregled?
Sportsko-medicinski pregled obavljaju lekari specijalisti sportske medicine, sa iskustvom u proceni zdravstvene sposobnosti dece, rekreativaca i profesionalnih sportista. Pregledi se sprovode u Prvoj Poliklinici uz odgovarajuću dijagnostičku opremu i stručno tumačenje nalaza.
Dr Miloš Maletić, specijalista sportske medicine
Dr Sanja Stanković, specijalista sportske medicine
Zakažite sportsko-medicinski pregled u Beogradu
Ako vam je potreban sportsko-medicinski pregled u Beogradu, možete nas kontaktirati i zakazati termin bez uputa. Pregledi se obavljaju u zdravstvenoj ustanovi, uz kompletnu dijagnostičku opremu i stručno tumačenje nalaza.
Trenirajte bez rizika - pregled je prvi korak ka bezbednom bavljenju sportom.
FAQs
Da li je sportsko-medicinski pregled obavezan?
Za registrovane sportiste i članove klubova jeste, u skladu sa pravilnicima sportskih saveza.
Koliko traje sportsko-medicinski pregled?
U proseku 30 do 60 minuta.
Da li rekreativci treba da rade sportsko-medicinski pregled?
Preporučuje se svima koji započinju intenzivnu fizičku aktivnost, posebno osobama starijim od 35 godina.
Da li pregled boli?
Ne, pregled je potpuno bezbolan.
Šta ako se pronađe problem?
Lekar daje preporuku za dodatne analize ili upućuje kod odgovarajućeg specijaliste.
Koliko važi sportski pregled?
U većini slučajeva potvrda o sportskoj sposobnosti važi godinu dana. Kod profesionalnih sportista ili u zavisnosti od pravilnika sportskog saveza, pregled može biti potreban i češće, na svakih šest meseci.
Da li je potreban uput za sportski pregled?
Za pregled u privatnoj zdravstvenoj ustanovi uput nije potreban. U državnim ustanovama može biti neophodan, u zavisnosti od organizacije rada i pravila zdravstvene zaštite.
Da li preskakanje srca tokom treme znači da dete ne sme da trenira?
Preskakanje srca tokom treme ili uzbuđenja često je posledica pojačanog lučenja adrenalina i u velikom broju slučajeva nije znak ozbiljnog problema. Ipak, ukoliko se takve tegobe ponavljaju ili se javljaju tokom fizičke aktivnosti, potrebno je uraditi kardiološku procenu kako bi se isključio poremećaj ritma.
Ako u porodici postoji infarkt, da li dete mora na ultrazvuk srca?
Porodična istorija kardiovaskularnih oboljenja, naročito u mlađem životnom dobu, zahteva dodatnu pažnju tokom sportskog pregleda. U zavisnosti od podataka iz anamneze i nalaza pregleda, lekar može preporučiti ultrazvuk srca radi detaljnije procene strukture i funkcije srčanog mišića.
Da li je hipertrofična kardiomiopatija vidljiva na običnom pregledu?
Hipertrofična kardiomiopatija se ne mora uvek otkriti samo kliničkim pregledom. Iako EKG i auskultacija mogu ukazati na sumnju, definitivna dijagnoza se postavlja ultrazvukom srca, koji omogućava prikaz zadebljanja srčanog mišića i eventualnih strukturnih promena.
Ako nemam nikakve simptome, da li ipak mogu da imam skriveni srčani problem?
Da. Određena srčana oboljenja mogu dugo biti bez simptoma i otkriti se tek tokom sistematskog ili sportskog pregleda. Upravo zato je preventivna procena važna, posebno pre započinjanja intenzivne fizičke aktivnosti.
Da li kafa ili energetska pića utiču na sportski pregled?
Kofein i energetska pića mogu privremeno ubrzati rad srca i izazvati osećaj preskakanja ili lupanja srca, što može uticati na rezultate EKG-a i testa opterećenja. Zbog toga se preporučuje izbegavanje kofeinskih napitaka nekoliko sati pre pregleda.
Medicina sporta u Prvoj Poliklinici
Naše odeljenje okuplja iskusne stručnjake i nudi savremeni, sveobuhvatan pristup vašem zdravlju.
Naša poliklinika nudi specijalističke usluge u različitim oblastima. Rezervišite svoj pregled već danas i saznajte kako možemo da vam pomognemo!

